1. Socijalne potrebe i socijalna skrb na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Novi Marof

2. Suradnja jedinica lokalne samouprave i Centra

3. Rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi

Sastanku su, uz ravnateljicu Centra, Antoniju Maltar i socijalne radnice Jasnu Krbot, Maju Zimić Kovšca i Ljubicu Šavorić Šantek te pravnicu Bojanu Poljak,  prisustvovali pročelnica u gradskoj upravi Grada Varaždinske Toplice, Tamara Križanić, samostalni upravni referenti u Gradu Novom Marofu, Kristina Matijašec i Ivana Horvat, načelnik općine Breznički Hum, Zoran Hegedić i  načelnik Općine Breznica, Stjepan Krobot.  

Na sastanku smo obavijestili predstavnike gradova i općina o dosadašnjim aktivnostima Centra vezanim uz djelatnost temeljem javnih ovlasti i obavljanje drugih stručnih poslova Centra i o planiranim  aktivnostima do kraja ove godine.

Proanalizirali smo podatke o pravima iz socijalne skrbi, socijalnim uslugama i o socijalnim potrebama na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Novi Marof .

Raspravljali smo o odredbama nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te su istaknute poteškoće koje imaju Centri u provođenju postupaka radi priznavanja prava iz socijalne skrbi, kao i poteškoće jedinica lokalne samouprave u izvršavanju njihovih financijskih obveza u djelatnosti socijalne skrbi. Sastavljane su primjedbe i prijedlozi na nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi koji će se dostaviti Ministarstvu socijalne politike i mladih.

Postignut je dogovor o načinu razmjene informacija, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka i o čuvanju profesionalne tajne. Zajednički je donijet zaključak o važnosti daljnjeg unapređenja suradnje jedinica lokalne samouprave i Centra.

Cilj ovog projekta je putem javnih tribina okupiti stručnjake različitih profila s područja Varaždinske županije (predstavnike institucija, udruga, lokalnih vlasti i druge) koji kao predavači i sudionici pridonose boljem informiranju građana o određenim pojavama i potrebama pojedinih ranjivih skupina, prepoznavanju postojećih resursa u zajednici  i međusobnom povezivanju radi iznalaženja novih mogućnosti djelovanja u zajednici.

U okviru ovog projekta se od ožujka ove godine održavaju javne tribine, svakog prvog utorka u mjesecu, u prostoru Varaždinske županije, Franjevački trg 7. Tijekom četiri mjeseca u prvoj polovici godine održane su tribine pod nazivom:

-          Integracija socijalnih usluga – djelujemo li zajedno ili nepovezano

-          Zdrava zajednica: realnost ili utopija

-          Nasilje u obitelji – privatna stvar ili problem zajednice

-          Prevencija ovisnosti u zajednici

Nakon ljetne pauze, nastavlja se održavanje javnih tribina u istim terminima (prvi utorak u mjesecu u 18.00 sati), a teme o kojima ćemo tijekom narednih mjeseci raspravljati su:

Starost i starenje – istine i zablude o istom fenomenu,

Skrb u zajednici – od institucije do deinstitucionalizacije,

Osobe s invaliditetom – položaj nevidljivih ljudi u zajednici,

Siromaštvo i socijalna isključenost – tamna strana života u zajednici,

Razvoj zajednice: kako stvoriti partnerstvo građana i stručnjaka,

Različitost i tolerancija različitosti u zajednici ,

Mladi ljudi kao resurs zajednice: od fraze do prakse,

Rodna jednakost i neravnopravnost među članovima lokalne zajednice .

Tribine su otvorene za sve zainteresirane građane, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana, a osobito ranjivih skupina, povezivanja različitih dionika koji svojim aktivnostima mogu pridonijeti postizanju tog cilja i senzibiliziranje društva za potrebe njihovih sugrađana.

Tribina pod nazivom „Starost i starenje – istine i zablude o istom fenomenu“ održat će se 1. listopada u 18.00 sati u dvorani Varaždinske županije. Voditelj i moderator tribine je prof.dr.sc. Nino Žganec, a uvodničari su: Nela Ivezić, Nada Liber, Alica Gotal, Melita Mraz.

„Hrvatska se nalazi u svjetskom i europskom vrhu sa 17,6 posto starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu. Nastavak ovog trenda značit će da će za tridesetak godina svaki treći Hrvat bit stariji od 65 godina, dok će se broj 85-godišnjaka za desetak godina utrostručiti. Broj stanovnika Hrvatske oko polovice ovog stoljeća mogao bi pasti na 3,5 milijuna (toliko je stanovnika Hrvatska imala 1920-ih). Hrvatska je od početka 2001. do kraja 2010. godine imala prirodno smanjenje za oko 98.000 osoba, što znači da je za toliko broj umrlih nadvisio broj živorođenih. U stariju dob ulaze brojni naraštaji rođeni u doba “baby booma”, tj. između 1947. i 1955. godine. Stoga će postupno rasti broj umrlih. Da bi se stanovništvo u Hrvatskoj obnovilo, trebalo bi se godišnje roditi oko 65 tisuća djece (rađa se oko 43 tisuće djece). Projekcije za cijelu EU izgledaju ovako:EU 2005: 16,5 % stanovnika zemalja današnje Europske unije imalo je više od 65 godina; EU 2010: 17,5 %; EU 2030: 25 %; EU 2050: 30 %.

Na početku prošlog desetljeća prvi put u Europi broj starijih od 65 godina prestigao je broj mlađih od 15 godina. Istovremeno socijalni troškovi u EU narasli su sa 16 % 1980. na 26,9 % 2006., dok su u SAD-u 15,9 %. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oni iznose oko 19 %. Zbog toga neke su zemlje poput Švedske i Njemačke već  povisile dob odlaska u mirovinu, a mnogi drugi to namjeravaju (uključujući i Hrvatsku). Sve kasniji odlazak u mirovinu pred ekonomiju postavlja novi izazov: radna mjesta za starije ljude. Porast broja i udjela stare populacije opteretit će razne društvene fondove (mirovinski, socijalni, zdravstveni), a brojčano smanjenje i starenje radnoga kontingenta dovodi u pitanje brži gospodarski razvoj zemlje. Izazovi su to za demografsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske u pogledu pretvaranja starosti u društveni resurs.

Starost je povezana s brojnim rizicima što potvrđuju podaci o siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Procjene govore da se u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nalazi od 30% do čak 70% starih ljudi  u RH, 30% u Velikoj Britaniji, 5% u Češkoj itd. Starost je povezana i s brojnim zabludama o tome da starost znači bolest pa stari ne mogu aktivno stariti, da su stari manje produktivni pa ne trebaju ostati aktivni, da je umirovljenje stanje mira i da stari ne žele više biti aktivni, da aktivno starenje šteti mladima te da stari ne smiju ostati aktivni itd.

O ovim zabludama kao i pokušaju njihovog otklanjanja u svrhu promocije aktivnog starenja govorit će se na ovoj tribini. Želimo da putem tribine utječemo na promjenu percepcije starosti i starenja kao gotovo isključivo negativnog fenomena. Otvorenim i argumentiranim pristupom prodiskutirat ćemo različite aspekte koje starost i starenje donosi sa sobom i pri tome uključiti kako one negativne tako i one pozitivne“. (autor teksta: prof. dr. sc. N. Žganec)

Svaki uvodničar će iz svojeg ugla promatranja ovog fenomena iznijeti osnovne teze u trajanju od 15 minuta. Nakon uvodnih izlaganja otvorit će se rasprava.

Pozivamo sve članove Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije, suradnike u sustavu socijalne skrbi, u svim drugim sustavima i u organizacijama civilnog društva, predstavnike vlasti i sve građane zainteresirane za naše teme da nam se pridruže na našim tribinama.

Antonija Maltar, predsjednica Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije

 15. svibnja, povodom Međunarodnog dana obitelji, druženje s građanima Novog Marofa. Tom prilikom su  predstavili rad Udruge „Zipka“ i ujedno su iskoristili priliku da zainteresiranim građanima pruže informacije o udomiteljstvu kao izvaninstitucijskom obliku skrbi kojeg mogu pružati fizičke osobe.

Predstavnica Udruge „Zipka“, gospođa Marija Ivanušić  i socijalna radnica Centra za socijalnu skrb Novi Marof , Ljubica Šavorić Šantek, koja se bavi poslovima udomiteljstva u Centru, putem Radija Novi Marof upoznale su javnost o značenju udomiteljstva u brizi o pravilnom razvoju djece, o uvjetima za bavljenje udomiteljstvom i o tome kako postati udomitelj.

Na području Novog Marofa još uvijek nema dovoljno udomiteljskih obitelji – zamjenskih obitelji koje će brinuti o djeci bez osnovnih  uvjeta za život u svojim biološkim obiteljima, a djeca se smještavaju na druga područja, čime se otežava održavanje veza s rođacima i adaptacija na nove uvjete života.

Cilj ove akcije bio je približiti javnosti informacije o vrijednosti udomiteljstva i potaknuti osobe koje mogu i žele biti udomitelji da se odluče na podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za bavljenje udomiteljstvom.

Međunarodni dan obitelji – 15. svibanj

Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece",  kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. 
Obitelj je temelj društva, u obitelji i u obiteljskom okruženju razvijaju se ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade svijet u kojem živimo.

U obitelji članovi su vezani ljubavlju, oni pomažu jedni drugima u ispunjavanju fizičkih i emocionalnih potreba. 
Slika obitelji se pod utjecajem društvenih promjena znatno izmijenila i proširene obitelji su postale više izuzetak nego pravilo, ubrzani tempo života ne ostavlja previše vremena da bismo jedni drugima uputili dovoljno toplih riječi ili pogleda, pažnje i razumijevanja. Stoga je zajednička poruka za sve nas da usprkos tome pokušamo očuvati toplinu, zajedništvo, ljubav među svim članovima svoje obitelji, jer obitelj nam je najsigurnija potpora u našem životu.

 uloga Centra za socijalnu skrb dobiva još više na svom značaju u životu zajednice u kojoj djeluje. Centar za socijalnu skrb je samo jedna od karika u lancu društvenih i ekonomskih  dionika koji doprinose kvaliteti života građana jedne zajednice. Postizanje ciljeva koje žele postići stručni radnici Centra za socijalnu skrb  u svom radu ovisi u velikoj mjeri o kvalitetnom povezivanju i suradnji sa svom dionicima u društvu.

Centar za socijalnu skrb Novi Marof želi približiti svojim suradnicima svoj rad i otvoriti prostor za suradnju.

Zbog toga koristimo prigodu,

povodom Međunarodnog dana socijalnog rada,

da vas pozovemo na predstavljanje rada

Centra za socijalnu skrb Novi Marof,  

u Maloj dvorani Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“

u Novom Marofu, dana 19. ožujka u 10.00 sati.

organizirala javne tribine i stručne skupove s ciljem senzibiliziranja  zajednice za probleme pojedinih skupina građana, posebno ranjivih skupina kao što su  osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, siromašni, mladi iz rizičnog okruženja i s ciljem povezivanja svih dionika u društvu koji mogu pridonijeti zadovoljavanju potreba ovih osoba.

Udruga započinje s provođenjem projekta pod nazivom „Tribine utorkom – Socijalne teme i život zajednice“, koji će voditi prof dr. sc. Nino Žganec, redovni predavač Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studij socijalnog rada, koji je ujedno član Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije. U okviru ovog projekta će se redovno mjesečno putem javnih tribina organizirati rasprava o temama koje bi trebale rasvijetliti mogućnosti zajednice u podizanju kvalitete života pojedinih skupina građana kako bi im se osigurao pristup pravima i aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Potporu Udruzi socijalnih radnika Varaždinske županije u provođenju ovog projekta  dali su Varaždinska županija i Grad Varaždin.

Cilj ovog projekta je putem javnih tribina okupiti stručnjake različitih profila s područja Varaždinske županije (predstavnike institucija, udruga, lokalnih vlasti i druge) koji bi kao predavači ili sudionici pridonijeli boljem upoznavanju građana s određenim pojavama i potrebama pojedinih skupina, prepoznavanju postojećih resursa u zajednici  i međusobnom povezivanju radi iznalaženja novih mogućnosti djelovanja u zajednici.

Tribine će biti otvorene za sve zainteresirane građane, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana, a osobito ranjivih skupina, povezivanja različitih dionika koji svojim aktivnostima mogu pridonijeti postizanju tog cilja i senzibiliziranje društva za potrebe njihovih sugrađana.

Prva tribina pod nazivom „Integracija socijalnih usluga – djelujemo li zajedno ili nepovezano“ održat će se 5. ožujka u 18.00 sati u dvorani Varaždinske županije.

Varaždinskim Toplicama, Petkovcu, Leskovcu, Novom Marofu, Podrutama, Završju, Ljubešćici, Brezničkom Humu, Breznici, Bisagu, Visokom. Ovu aktivnost podupiru jedinice lokalne samouprave: Grad Novi Marof, Grad Varaždinske Toplice, Općina Breznica, Općina Breznički Hum, Općina Ljubešćica i Općina Visoko.

Cilj održavanja javnih tribina o udomiteljstvu je razvoj i popularizacija udomiteljstva kao poželjne vrste smještaja za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi. Cilj programa je predstaviti udomiteljstvo široj javnosti i zainteresirati potencijalne udomitelje da se jave u Centar za socijalnu skrb Novi Marof radi stjecanja dozvole za bavljenje udomiteljstvom. Krajnji cilj nam je osigurati dovoljan broj udomiteljskih obitelji za djecu na našem području i tako osigurati ostanak djece u lokalnoj sredini i u onim slučajevima kad im nije osigurana adekvatna briga u njihovim biološkim obiteljima.

: Patronaže, Zavoda za hitnu medicinu, liječnika opće medicine i pedijatara. Svrha ovog sastanka bila je razmijeniti informacije o djelatnosti, organizaciji i načinu rada i pronalaženje načina i metoda rada u svrhu što uspješnije suradnje u području obiteljsko pravne zaštite i kazneno pravne zaštite djece i mladih, zaštite osoba sa smetnjama duševnog zdravlja, zaštite osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjima i zaštite drugih rizičnih skupina građana.

Javne ovlasti i organizacija CZSS

Tijekom rasprave iznijeta su brojna zapažanja i primjeri dobre prakse, te prijedlozi koji su usmjereni unapređivanju suradnje. Prepoznata su i ograničenja koja postoje zbog nedostatnih resursa u našim sustavima i u lokalnoj sredini, što nam je koristan pokazatelj u nastojanjima da se  iniciramo razvijanje drugih pružatelja usluga od strane drugih institucija ili u civilnom društvu.

Svi prijedlozi i zaključci sadržani su u dokumentu: Smjernice za suradnju Centra za socijalnu skrb Novi Marof, Patronaže, Zavoda za hitnu medicinu, liječnika opće medicine i pedijatara u području obiteljsko pravne zaštite i kazneno pravne zaštite djece i mladih, zaštite osoba sa smetnjama duševnog zdravlja, zaštite osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjima i zaštite drugih rizičnih skupina građana (žrtve nasilja, odrasle osobe u stanju ugroženosti)  koji je donijet na sastanku.  

Ovaj dokument se dostavlja svim sudionicima sastanka, kao i suradnicima u zdravstvu koji nisu mogli prisustvovati.

Sastanak je od svih sudionika ocijenjen vrlo korisnim za uspostavljanje još bolje međusobne komunikacije i suradnje, te je iskazana potreba da se slični sastanci radi usklađivanja profesionalnog djelovanja održavaju i ubuduće.

Aktualne društvene prilike godinama se nepovoljno odražavaju na sustav socijalne skrbi i kontinuirano nameću nove obaveze, odgovornosti, ali i očekivanja u odnosu na profesiju socijalnog rada, a posebno socijalne radnike u centrima za socijalnu skrb.

Socijalni radnici prihvatili su svoje profesionalne obaveze, ali pritom nisu dobili odgovarajuće  uvjete za uspješno profesionalno djelovanje, što  je znatno povećalo rizike za profesionalnu pogrešku  i  sustav socijalne skrbi dovelo do ruba izdržljivosti. Suočeni s propustom ili pogreškom socijalni radnici izloženi su službenoj i javnoj kritici i dovedeni u poziciju da se brane, čime se svaki  puta  stavlja pod sumnju sveukupno djelovanje stručnjaka i dodatno pogoršava  dignitet naše profesije. Ipak, od jednog do drugog javnog prozivanja i sramoćenja profesije, socijalni radnici nastavljaju dalje svim svojim raspoloživim kapacitetima i mogućnostima, znanjima i vještinama obavljati svoj posao.

Poniženi, razočarani, povrijeđeni, a često i izloženi profesionalnom stresu i sagorijevanju, još uvijek se nadaju da će se konačno dogoditi nužne sustavne i strukturalne promjene koje će omogućiti razvoj djelatnosti i osiguranje standarda kvalitete korisnicima sustava.

Međutim, reforma kroz koju godinama prolazi sustav socijalne skrbi dovela je do toga da nema jasnog smjera, što zbunjuje i unosi nesigurnost i nejasnoće u obavljanje profesionalne djelatnosti. Čini se da se još uvijek sa sigurnošću ne može reći kakav sustav socijalne skrbi hrvatsko društvo treba, što se mora učiniti i kako to postići? Kopiraju se modeli drugih europskih sustava socijalne skrbi koji imaju drugačije društveno nasljeđe i ne mogu ponuditi odgovor na potrebe hrvatskog konteksta. Sve se više u sustavu eksperimentira i improvizira, što dovodi do sve veće razine nesnalaženja stručnjaka i time neminovno povećava rizik za profesionalnu pogrešku.

To se osobito odražava na rad centra za socijalnu skrb koji kao javna ustanova ima značajnu  društvenu ulogu i odgovornost, a time i posebno mjesto u djelatnosti socijalne skrbi. Socijalni radnici kao nositelji aktivnosti centra za socijalnu skrb prihvaćaju svoju profesionalnu odgovornost i u skladu s kodeksom struke nastoje odgovoriti na potrebe korisnika. Međutim,  kako bi to postigli socijalni radnici trebaju osnovne uvjete  za rad.

To su: zdravo i sigurno radno okruženje, sistematizacija poslova, razumni normativi, zaštita  od profesionalnog sagorijevanja, definirane procedure i jasne smjernice s utvrđenim razinama odgovornosti, mogućnost cjeloživotnog učenja, supervizija, nadzor i kontrola, te  pomoć i podrška nadređenih u  prevladavanju međuresornih  poteškoća.  Jasno definiranje i osiguranje navedenih uvjeta rada značajno bi ojačalo osobne i profesionalne kompetencije stručnih radnika i smanjilo rizike od profesionalne pogreške.

Vjerujemo da je  to zajednički cilj svih zaposlenih u sustavu socijalne skrbi te da će prijedlozi i primjedbe onih koji svakodnevno rade u praksi socijalnog rada biti pomno razmotreni i uvaženi pri izradi tako značajnog dokumenta kao što je Pravilnik o minimalnim uvjetima prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podružnica.

Obzirom na navedeno, Hrvatska udruga socijalnih radnika zalaže se za suradnju i međusobno  povezivanje svih dionika koji imaju odgovornost ili utjecaj na razvoj djelatnosti socijalne skrbi, a time i na profesionalno djelovanje socijalnih radnika. 

Centar za socijalnu skrb u svom radu surađuje s državnim tijelima, drugim ustanovama, udrugama, s općinama, gradovima i županijom i zajedno s njima planira aktivnosti i pružanje materijalne i nematerijalne pomoći s ciljem unapređenja života i osnaživanja svih građana, a osobito najranjivijih skupina.

Svjedoci smo sve težih ekonomskih i socijalnih prilika u društvu i sve većeg broja neželjenih  oblika ponašanja koja ugrožavaju ne samo pojedinca i obitelj, nego i zajednicu u širem smislu.

 Institucije koje se u svom radu bave ovim problemima, a osobito centar za socijalnu skrb, u provođenju svoje djelatnosti u velikoj mjeri ovisi o suradnji sa svim dionicima u zajednici, pa tako i s predstavnicima lokalne vlasti, a o kvalitetnoj međusobnoj suradnji i povezanosti ovisi obavljanje poslova na zakonit način i u skladu s potrebama građana.

Iako suradnja Centra za socijalnu skrb Novi Marof i jedinica lokalne samouprave već postoji, potrebno je ovu suradnju neprekidno unapređivati. 

Zbog toga je 18. veljače održan sastanak predstavnika Centra za socijalnu skrb Novi Marof i predstavnika općina i gradova s područja nadležnosti ovog Centra, u prostoru  Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“ u Novom Marofu, A. Mihanovića 3. Sastanku su, uz ravnateljicu Centra, Antoniju Maltar i socijalne radnice Ljubicu Šavorić Šantek i Jasminku Mikac Gotal,  prisustvovali zamjenik gradonačelnika Grada Novog Marofa, Marijan Kopjar i referentica za gospodarske i društvene djelatnosti u Gradu Novom Marofu, Kristina Matijašec, predstavnik Općine Ljubešćica, Mihael Španić, načelnik općine Breznički Hum, Zoran Hegedić, zamjenica gradonačelnika Grada Varaždinske Toplice, Dragica Ratković i  načelnik Općine Breznica, Stjepan Krobot, dok načelnik Općine Visoko zbog ranije zakazanih obveza nije bio prisutan.

Na sastanku smo obavijestili predstavnike gradova i općina o planiranim  aktivnostima Centra u ovoj godini, prije svega o održavanju javnih tribina o udomiteljstvu za djecu i o provođenju projekta: Procjena resursa u zajednici radi prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, te smo iznijeli prijedloge za suradnju na provođenju ovih aktivnosti. Raspravljali smo i o organizaciji socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, s osvrtom na stanje na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Novi Marof, te o načinu suradnje i o mogućnostima unapređenja suradnje jedinica lokalne samouprave i Centra.

Zaključci sastanka su da je potrebno održavati dobru komunikaciju radi razmjene svih potrebnih informacija potrebnih za obavljanje naše djelatnosti, te se predlaže osnivanje socijalnih vijeća u onim jedinicama lokalne samouprave u kojima socijalna vijeća još ne postoje. Nadalje, zaključeno je da je potrebno zajedničko djelovanje prema zakonodavcima, putem zajedničkih prijedloga prilikom donošenja zakona koji reguliraju područje socijalne skrbi.