KRITERIJ A

Kriteriju A pripadaju dužnici koji su primatelji socijalnih naknada: zajamčene minimalne naknade, pomoći za uzdržavanje i osobne invalidnine koji će mjeri otpisa duga moći pristupiti u prva dva mjeseca provedbe mjere (od 2. veljače 2015.) na slijedeći način­:

1.Korak-Provjera duga u FINI

Građanin na web stranicama FINE ili osobnim dolaskom na jednu od 175 lokacija FINE može provjeriti je li na popisu dužnika koji mogu podnijeti Zahtjev za otpis duga. 

Ukoliko se građanin nalazi na popisu dužnika, uz predočenje osobne iskaznice može zatražiti ispis Pregleda duga u poslovnicama FINA-e ili u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb (Zagreb, Varaždin, Rijeka, Osijek, Split)

2. Korak- prikupljanje potrebne dokumentacije

Nakon što je građanin ustanovio da se nalazi na popisu dužnika, može podnijeti Zahtjev za otpis duga.  Potrebni dokumenti koje mora imati su:

·         Ispunjen  Zahtjev za otpis duga kojeg može pronaći na web stranici FINA-e, u poslovnicama FINA-e, centrima za socijalnu skrb, na web stranicama ministarstava i Vlade RH

·         Ispis pregleda duga dobiven iz FINA-e ili nadležnih centara socijalne skrbi

·         Potvrda o priznavanju prava na ZMN, pomoć za uzdržavanje i osobnu invalidninu kojeg dužnik pribavlja iz centra za socijalnu skrb

 3. Korak-dostavljanje Zahtjeva za otpis duga vjerovnicima

Dužnik dostavlja dokumentaciju vjerovnicima. Ukoliko se dug odnosi na više vjerovnika, dužnik će ispunjene Zahtjeve za otpis duga zajedno za potrebnom dokumentacijom odvojeno uputiti svakom  od vjerovnika od kojeg potražuje otpis duga. Podnošenjem Zahtjeva za otpis duga dužnik ulazi u Registar otpisa duga na vremenski period od tri godine u slučaju otpisa duga ili jedne godine u slučaju odgode ovrhe.

4. Korak – Obrada Zahtjeva za otpis duga

Vjerovnici obrađuju Zahtjev i obavještavaju FINA-u o statusu Zahtjeva.Dužnik svoj status  može provjeriti na web stranicama FINE u svakom trenutku uz odgovarajuću lozinku. U roku od 15 dana od obavijesti o zaprimljenom Zahtjevu vjerovnik će odlučiti o odobravanju ili odbijanju Zahtjeva za otpis duga.

5. Korak- dužnik dobiva otpis duga ili odgodu ovrhe

 Kada vjerovnik odobri Zahtjev za otpis duga o svojoj će odluci obavijestiti dužnika i FINU te otpisuje dug odnosno odgađa ovrhu.

 KRITERIJ B

Kriteriju B pripadaju građani  čija mjesečna primanja u posljednja 3 mjeseca do podnošenja zahtjeva ne prelaze 2.500,00 kuna za samca odnosno 1.250,00 kuna po članu kućanstva, a koji:

·         Nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive

·         Nemaju u vlasništvu drugu imovinu koju bi mogle koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba

·         Nemaju oročena sredstva, ugovor o stambenoj štednji i/ili depozit u kreditnoj uniji (osim onih građana čija su navedena sredstva ovršena u cijelosti, ali su i dalje blokirani jer je iznos duga bio veći od iznosa koja su bila raspoloživa na računima za navedene svrhe)

 1.Korak-Provjera duga

Građanin na web stranicama FINE ili osobnim dolaskom na jednu od 175 lokacija FINE može provjeriti je li na popisu dužnika koji mogu podnijeti Zahtjev za otpis duga. Ukoliko se građanin nalazi na popisu dužnika, uz predočenje osobne iskaznice može zatražiti ispis Pregleda duga u poslovnicama FINA-e ili u ovlaštenim centrima za socijalnu skrb (Zagreb, Varaždin,Rijeka, Osijek,Split)

2.Korak- prikupljanje potrebne dokumentacije koja se dostavlja ovlaštenom centru za socijalnu skrb-Zagreb, Varaždin, Rijeka, Osijek, Split

·         Nakon što je građanin ustanovio da se nalazi na popisu dužnika, ispunjeni  Zahtjev za opis duga kojeg može pronaći na web stranici FINA-e, u poslovnicama FINA-e, centrima za socijalnu skrb, na web stranicama ministarstava i Vlade RH

·         Ispis pregleda duga dobiven iz FINA-e ili nadležnih centara socijalne skrbi

·         Potvrdu općinskog suda o vlasništvu nekretnina

dostavlja poštom ili neposredno ovlaštenom centru prema mjestu  prebivališta- Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Varaždin. Navedeni centri za socijalnu skrb  u roku od 15 dana od dana primitka navedene dokumentacije utvrditi će ispunjava li podnositelj Zahtjeva uvjete prema kriteriju B.

 3.Korak–dostavljanje Zahtjeva za otpis duga vjerovnicima

Nakon što ovlašteni centri za socijalnu skrb potvrde ispunjava li podnositelj Zahtjeva uvjete prema kriteriju B, dužnik će dostaviti dokumentaciju vjerovnicima.Ukoliko se dug odnosi na više vjerovnika, dužnik će Zahtjeve za otpis duga zajedno za potrebnom dokumentacijom odvojeno uputiti svakom  od vjerovnika od kojeg potražuje otpis duga. Podnošenjem Zahtjeva za otpis dug dužnik ulazi u Registar otpisa dug na vremenski period od tri godine u slučaju otpisa duga  ili jednu godinu u slučaju odgode ovrhe.

 4. Korak – Obrada Zahtjeva za otpis duga

Vjerovnici obrađuju Zahtjev i obavještavaju FINA-u o statusu Zahtjeva. Dužnik svoj status  može provjeriti na web stranicama FINE u svakom trenutku uz odgovarajuću lozinku. U roku od 15 dana od obavijesti o zaprimljenom Zahtjevu vjerovnik će odlučiti o odobravanju ili odbijanju Zahtjeva za otpis duga.

5. Korak- dužnik dobiva otpis duga ili odgodu ovrhe

Kada vjerovnik odobri Zahtjev za otpis duga o svojoj će odluci obavijestiti dužnika i FINU te opisuje dug odnosno odgađa ovrhu.

Datum objave: 16.01.2015. 09:54 

http://www.mspm.hr/

Neformalno životno partnerstvo dviju osoba istog spola koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i vanbračna zajednica.

Zakon regulira prava koja se temelje na postojanju životnog partnerstva  iz područja  nasljeđivanja, poreznog sustava, mirovinskog osiguranja, sustava socijalne skrbi, obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, prava i obveza iz radnih odnosa, pristupa javnim i tržišnim uslugama te javnopravnog položaja. Neformalno životno partnerstvo u ostvarivanju prava  u pojedinim područjima stvara iste učinke, koji su posebnim propisima kojima se uređuju ta područja, priznati izvanbračnoj zajednici.

Najveći dio prava i obveza koje regulira Zakon tiču se socijalnih prava: prava na obiteljsku mirovinu, zdravstveno osiguranje preko životnog partnera/ice, prava i obveze uzdržavanja, jamči se sloboda kretanja i pripadajuća prava (azilantska zaštita, privremeni boravak, spajanje obitelji, stjecanje državljanstva) na čitavom području Europske unije, nediskriminacija i jednakost na tržištu javnih i privatnih usluga, osigurava ravnopravnost  u području stanovanja i poreznih olakšica, daje zaposlenim životnim partnerima/cama pravo na plaćeni dopust i njegu drugog partnera/ice, regulira nasljeđivanje kao i područja obiteljskog života i odnosa s djecom ukoliko žive u toj zajednici .

(iz obavijesti Ministarstva uprave, upućene svim ministarstvima i državnim tijelima).

U rješavanju pojedinačnih prava životnih partnera/ica i članova njihovih  obitelji u Centru za socijalnu skrb Novi Marof izravno će se primjenjivati  i ovaj Zakon.  

Na brojeve:  099- 380 6408 i 099-380 6407 mogu se javiti svi građani koji su spremni prihvatiti unesrećene osobe i ustupiti im vlastiti prostor na korištenje.

Na brojeve: 01 555 7083 , 099- 3806 402, 099 3806 403 i  099 3806 404 mogu se javiti građani ukoliko imaju i spremni su donirati stvari koje su trenutačno najpotrebnije (prema informacijama s terena velika je potreba za lopatama, metlama, rukavicama, visokim gumenim čizmama, plastičnim priborom za jelo, pamučnim ručnicima,  malim plinskim kuhalima, baterijama te "rudarskim" i ručnim baterijskim svjetiljkama).

Call centar radi od 7  do 22 sata.

1. Socijalne potrebe i socijalna skrb na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Novi Marof

2. Suradnja jedinica lokalne samouprave i Centra

3. Rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi

Sastanku su, uz ravnateljicu Centra, Antoniju Maltar i socijalne radnice Jasnu Krbot, Maju Zimić Kovšca i Ljubicu Šavorić Šantek te pravnicu Bojanu Poljak,  prisustvovali pročelnica u gradskoj upravi Grada Varaždinske Toplice, Tamara Križanić, samostalni upravni referenti u Gradu Novom Marofu, Kristina Matijašec i Ivana Horvat, načelnik općine Breznički Hum, Zoran Hegedić i  načelnik Općine Breznica, Stjepan Krobot.  

Na sastanku smo obavijestili predstavnike gradova i općina o dosadašnjim aktivnostima Centra vezanim uz djelatnost temeljem javnih ovlasti i obavljanje drugih stručnih poslova Centra i o planiranim  aktivnostima do kraja ove godine.

Proanalizirali smo podatke o pravima iz socijalne skrbi, socijalnim uslugama i o socijalnim potrebama na području nadležnosti Centra za socijalnu skrb Novi Marof .

Raspravljali smo o odredbama nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi te su istaknute poteškoće koje imaju Centri u provođenju postupaka radi priznavanja prava iz socijalne skrbi, kao i poteškoće jedinica lokalne samouprave u izvršavanju njihovih financijskih obveza u djelatnosti socijalne skrbi. Sastavljane su primjedbe i prijedlozi na nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi koji će se dostaviti Ministarstvu socijalne politike i mladih.

Postignut je dogovor o načinu razmjene informacija, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka i o čuvanju profesionalne tajne. Zajednički je donijet zaključak o važnosti daljnjeg unapređenja suradnje jedinica lokalne samouprave i Centra.

Cilj ovog projekta je putem javnih tribina okupiti stručnjake različitih profila s područja Varaždinske županije (predstavnike institucija, udruga, lokalnih vlasti i druge) koji kao predavači i sudionici pridonose boljem informiranju građana o određenim pojavama i potrebama pojedinih ranjivih skupina, prepoznavanju postojećih resursa u zajednici  i međusobnom povezivanju radi iznalaženja novih mogućnosti djelovanja u zajednici.

U okviru ovog projekta se od ožujka ove godine održavaju javne tribine, svakog prvog utorka u mjesecu, u prostoru Varaždinske županije, Franjevački trg 7. Tijekom četiri mjeseca u prvoj polovici godine održane su tribine pod nazivom:

-          Integracija socijalnih usluga – djelujemo li zajedno ili nepovezano

-          Zdrava zajednica: realnost ili utopija

-          Nasilje u obitelji – privatna stvar ili problem zajednice

-          Prevencija ovisnosti u zajednici

Nakon ljetne pauze, nastavlja se održavanje javnih tribina u istim terminima (prvi utorak u mjesecu u 18.00 sati), a teme o kojima ćemo tijekom narednih mjeseci raspravljati su:

Starost i starenje – istine i zablude o istom fenomenu,

Skrb u zajednici – od institucije do deinstitucionalizacije,

Osobe s invaliditetom – položaj nevidljivih ljudi u zajednici,

Siromaštvo i socijalna isključenost – tamna strana života u zajednici,

Razvoj zajednice: kako stvoriti partnerstvo građana i stručnjaka,

Različitost i tolerancija različitosti u zajednici ,

Mladi ljudi kao resurs zajednice: od fraze do prakse,

Rodna jednakost i neravnopravnost među članovima lokalne zajednice .

Tribine su otvorene za sve zainteresirane građane, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana, a osobito ranjivih skupina, povezivanja različitih dionika koji svojim aktivnostima mogu pridonijeti postizanju tog cilja i senzibiliziranje društva za potrebe njihovih sugrađana.

Tribina pod nazivom „Starost i starenje – istine i zablude o istom fenomenu“ održat će se 1. listopada u 18.00 sati u dvorani Varaždinske županije. Voditelj i moderator tribine je prof.dr.sc. Nino Žganec, a uvodničari su: Nela Ivezić, Nada Liber, Alica Gotal, Melita Mraz.

„Hrvatska se nalazi u svjetskom i europskom vrhu sa 17,6 posto starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu. Nastavak ovog trenda značit će da će za tridesetak godina svaki treći Hrvat bit stariji od 65 godina, dok će se broj 85-godišnjaka za desetak godina utrostručiti. Broj stanovnika Hrvatske oko polovice ovog stoljeća mogao bi pasti na 3,5 milijuna (toliko je stanovnika Hrvatska imala 1920-ih). Hrvatska je od početka 2001. do kraja 2010. godine imala prirodno smanjenje za oko 98.000 osoba, što znači da je za toliko broj umrlih nadvisio broj živorođenih. U stariju dob ulaze brojni naraštaji rođeni u doba “baby booma”, tj. između 1947. i 1955. godine. Stoga će postupno rasti broj umrlih. Da bi se stanovništvo u Hrvatskoj obnovilo, trebalo bi se godišnje roditi oko 65 tisuća djece (rađa se oko 43 tisuće djece). Projekcije za cijelu EU izgledaju ovako:EU 2005: 16,5 % stanovnika zemalja današnje Europske unije imalo je više od 65 godina; EU 2010: 17,5 %; EU 2030: 25 %; EU 2050: 30 %.

Na početku prošlog desetljeća prvi put u Europi broj starijih od 65 godina prestigao je broj mlađih od 15 godina. Istovremeno socijalni troškovi u EU narasli su sa 16 % 1980. na 26,9 % 2006., dok su u SAD-u 15,9 %. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oni iznose oko 19 %. Zbog toga neke su zemlje poput Švedske i Njemačke već  povisile dob odlaska u mirovinu, a mnogi drugi to namjeravaju (uključujući i Hrvatsku). Sve kasniji odlazak u mirovinu pred ekonomiju postavlja novi izazov: radna mjesta za starije ljude. Porast broja i udjela stare populacije opteretit će razne društvene fondove (mirovinski, socijalni, zdravstveni), a brojčano smanjenje i starenje radnoga kontingenta dovodi u pitanje brži gospodarski razvoj zemlje. Izazovi su to za demografsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske u pogledu pretvaranja starosti u društveni resurs.

Starost je povezana s brojnim rizicima što potvrđuju podaci o siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Procjene govore da se u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nalazi od 30% do čak 70% starih ljudi  u RH, 30% u Velikoj Britaniji, 5% u Češkoj itd. Starost je povezana i s brojnim zabludama o tome da starost znači bolest pa stari ne mogu aktivno stariti, da su stari manje produktivni pa ne trebaju ostati aktivni, da je umirovljenje stanje mira i da stari ne žele više biti aktivni, da aktivno starenje šteti mladima te da stari ne smiju ostati aktivni itd.

O ovim zabludama kao i pokušaju njihovog otklanjanja u svrhu promocije aktivnog starenja govorit će se na ovoj tribini. Želimo da putem tribine utječemo na promjenu percepcije starosti i starenja kao gotovo isključivo negativnog fenomena. Otvorenim i argumentiranim pristupom prodiskutirat ćemo različite aspekte koje starost i starenje donosi sa sobom i pri tome uključiti kako one negativne tako i one pozitivne“. (autor teksta: prof. dr. sc. N. Žganec)

Svaki uvodničar će iz svojeg ugla promatranja ovog fenomena iznijeti osnovne teze u trajanju od 15 minuta. Nakon uvodnih izlaganja otvorit će se rasprava.

Pozivamo sve članove Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije, suradnike u sustavu socijalne skrbi, u svim drugim sustavima i u organizacijama civilnog društva, predstavnike vlasti i sve građane zainteresirane za naše teme da nam se pridruže na našim tribinama.

Antonija Maltar, predsjednica Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije

 15. svibnja, povodom Međunarodnog dana obitelji, druženje s građanima Novog Marofa. Tom prilikom su  predstavili rad Udruge „Zipka“ i ujedno su iskoristili priliku da zainteresiranim građanima pruže informacije o udomiteljstvu kao izvaninstitucijskom obliku skrbi kojeg mogu pružati fizičke osobe.

Predstavnica Udruge „Zipka“, gospođa Marija Ivanušić  i socijalna radnica Centra za socijalnu skrb Novi Marof , Ljubica Šavorić Šantek, koja se bavi poslovima udomiteljstva u Centru, putem Radija Novi Marof upoznale su javnost o značenju udomiteljstva u brizi o pravilnom razvoju djece, o uvjetima za bavljenje udomiteljstvom i o tome kako postati udomitelj.

Na području Novog Marofa još uvijek nema dovoljno udomiteljskih obitelji – zamjenskih obitelji koje će brinuti o djeci bez osnovnih  uvjeta za život u svojim biološkim obiteljima, a djeca se smještavaju na druga područja, čime se otežava održavanje veza s rođacima i adaptacija na nove uvjete života.

Cilj ove akcije bio je približiti javnosti informacije o vrijednosti udomiteljstva i potaknuti osobe koje mogu i žele biti udomitelji da se odluče na podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za bavljenje udomiteljstvom.

Međunarodni dan obitelji – 15. svibanj

Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece",  kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. 
Obitelj je temelj društva, u obitelji i u obiteljskom okruženju razvijaju se ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade svijet u kojem živimo.

U obitelji članovi su vezani ljubavlju, oni pomažu jedni drugima u ispunjavanju fizičkih i emocionalnih potreba. 
Slika obitelji se pod utjecajem društvenih promjena znatno izmijenila i proširene obitelji su postale više izuzetak nego pravilo, ubrzani tempo života ne ostavlja previše vremena da bismo jedni drugima uputili dovoljno toplih riječi ili pogleda, pažnje i razumijevanja. Stoga je zajednička poruka za sve nas da usprkos tome pokušamo očuvati toplinu, zajedništvo, ljubav među svim članovima svoje obitelji, jer obitelj nam je najsigurnija potpora u našem životu.

 uloga Centra za socijalnu skrb dobiva još više na svom značaju u životu zajednice u kojoj djeluje. Centar za socijalnu skrb je samo jedna od karika u lancu društvenih i ekonomskih  dionika koji doprinose kvaliteti života građana jedne zajednice. Postizanje ciljeva koje žele postići stručni radnici Centra za socijalnu skrb  u svom radu ovisi u velikoj mjeri o kvalitetnom povezivanju i suradnji sa svom dionicima u društvu.

Centar za socijalnu skrb Novi Marof želi približiti svojim suradnicima svoj rad i otvoriti prostor za suradnju.

Zbog toga koristimo prigodu,

povodom Međunarodnog dana socijalnog rada,

da vas pozovemo na predstavljanje rada

Centra za socijalnu skrb Novi Marof,  

u Maloj dvorani Kulturnog centra „Ivan Rabuzin“

u Novom Marofu, dana 19. ožujka u 10.00 sati.

organizirala javne tribine i stručne skupove s ciljem senzibiliziranja  zajednice za probleme pojedinih skupina građana, posebno ranjivih skupina kao što su  osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, siromašni, mladi iz rizičnog okruženja i s ciljem povezivanja svih dionika u društvu koji mogu pridonijeti zadovoljavanju potreba ovih osoba.

Udruga započinje s provođenjem projekta pod nazivom „Tribine utorkom – Socijalne teme i život zajednice“, koji će voditi prof dr. sc. Nino Žganec, redovni predavač Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studij socijalnog rada, koji je ujedno član Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije. U okviru ovog projekta će se redovno mjesečno putem javnih tribina organizirati rasprava o temama koje bi trebale rasvijetliti mogućnosti zajednice u podizanju kvalitete života pojedinih skupina građana kako bi im se osigurao pristup pravima i aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Potporu Udruzi socijalnih radnika Varaždinske županije u provođenju ovog projekta  dali su Varaždinska županija i Grad Varaždin.

Cilj ovog projekta je putem javnih tribina okupiti stručnjake različitih profila s područja Varaždinske županije (predstavnike institucija, udruga, lokalnih vlasti i druge) koji bi kao predavači ili sudionici pridonijeli boljem upoznavanju građana s određenim pojavama i potrebama pojedinih skupina, prepoznavanju postojećih resursa u zajednici  i međusobnom povezivanju radi iznalaženja novih mogućnosti djelovanja u zajednici.

Tribine će biti otvorene za sve zainteresirane građane, s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana, a osobito ranjivih skupina, povezivanja različitih dionika koji svojim aktivnostima mogu pridonijeti postizanju tog cilja i senzibiliziranje društva za potrebe njihovih sugrađana.

Prva tribina pod nazivom „Integracija socijalnih usluga – djelujemo li zajedno ili nepovezano“ održat će se 5. ožujka u 18.00 sati u dvorani Varaždinske županije.