Brak i izvanbračna zajednica

IZVANBRAČNA ZAJEDNICA

Odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa.

BRAK

Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.

Način sklapanja braka i pretpostavke za postojanje i valjanost braka određeni su Obiteljskim zakonom.

Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila osamnaest godina života.

Osoba koja je navršila šesnaest godina života može podnijeti  prijedlog sudu za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka. Sud će izdati dozvolu za sklapanje braka prije punoljetnosti, ako se u sudskom postupku utvrdi da je osoba mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zaključenje braka postoji opravdan razlog.

Prije donošenja takve dozvole, sud će saslušati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti mišljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti značajne za odluku.

Centar za socijalnu skrb ispitat će osobine ličnosti osobe koja želi sklopiti brak prije punoljetnosti, uvjete života  i razloge zbog kojih želi sklopiti brak i nakon toga sudu dostaviti svoje mišljenje.

U sastavljanju mišljenja sudjeluju pravnik, socijalni radnik i psiholog centra za socijalnu skrb.

Brak ne može sklopiti osoba lišena poslovne sposobnosti ili osoba nesposobna za rasuđivanje.

Sud može dopustiti sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njezinu interesu, nakon što pribavi mišljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti i centra za socijalnu skrb.

Centar za socijalnu skrb ispitat će mogućnosti shvaćanja osobe koja želi sklopiti brak, uvjete života  i razloge zbog kojih želi sklopiti brak i nakon toga sudu dostaviti svoje mišljenje.

U sastavljanju mišljenja sudjeluju pravnik, socijalni radnik i psiholog centra za socijalnu skrb.

 

Brak prestaje smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom.

 

Razvod braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka.

Pravo na tužbu radi razvoda braka, odnosno prijedlog za sporazumni razvod braka ima i osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja. Sud će u povodu tužbe, odnosno prijedloga za sporazumni razvod braka osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja odlučiti hoće li dopustiti toj osobi poduzimanje daljnjih radnji u postupku sukladno članku 364. Obiteljskog zakona.
Muž nema pravo na tužbu radi razvoda braka za vrijeme trudnoće žene te sve dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života.

Sud će razvesti brak:

1. ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma

2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili

3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o sljedećim pravnim posljedicama razvoda braka:

1. mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom

2. uzdržavanju djeteta

3. uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova i

4. uzdržavanju bračnog druga.

Sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka sastavni je dio plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Ako bračni drugovi postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka, mogu predložiti da se sporazum odobri u izvanparničnom postupku sukladno odredbama Obiteljskog zakona.

Ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji sadrži sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visini uzdržavanja djeteta, odluku o tim pitanjima sud će po službenoj dužnosti donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom.

Bračni drugovi koji imaju zajedničko maloljetno dijete dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju.

[/showhide]

o autoru